Kipar

Slogan koji sam pročitala u brošuri Turističke zajedniceKipra - "Kipar u srcu", na najbolji način opisuje ovo živopisno mediteransko ostrvo. Kipar ima vrlo prijatnu suptropsku mediteransku klimu i više od 340 sunčanih dana godišnje.

Larnaka

Slano jezero Larnaka poznato je po migracijama flaminga koji svake godine u zimskom periodu, od novembra do marta, dolaze na ovo mesto sa Sardinije, iz Turske, severne Italije i Irana. Zanimljivo je da perje ovih gracioznih ptica dobija ružičastu boju tokom odrastanja, zahvaljujući beta karotenu koji dobijaju jedući račiće, školjke i plavkastozelene alge kojima obiluju slana jezera.

Kiparsko čudovište Nesi

I Kipar ima svoje čudovište Nesi. Prema legendi viđaju ga uz obalu popularnog letovališta Aja Napa, tačnije u blizini rta Kejp Greko. Budući da nikog nije napalo, ribari ga nazivaju "filikoteras", odnosno ljubazno čudovište. Baš kao na jezeru Loh Nes u Škotskoj, i ovde možete videti mutne fotografije i čuti svedočanstva ljudi koji kažu da su ga videli.

Ostrvo ljubavi

Kipar je poznat prvenstveno kao ostrvo ljubavi, zbog mita da je u blizini Pafosa rođena Afrodita, boginja ljubavi i lepote. Najlepše je dočekati zalazak sunca iza Afroditine stene u blizini koje je ova boginjaizašla iz morske pene.

Gastronomija

Hrana i piće slični su onima u Grčkoj. I na Kipru se mešaju kuhinje Istoka i Zapada, a mali mesni obroci, tzv meze, umak tzatziki (namaz od usitnjenih krastavaca, jogurta, maslinovog ulja, soli i belog luka), plodovi mora (poput komadića zapečene hobotnice), suvlaki (sličan našim ražnjićima) i salata od svežih krastavaca, paradajza, kapra, maslina, luka i feta sira, na jelovniku su gotovo svakog restorana. Lokalni specijalitet su šeftalia, neka vrsta velikih ćevapa od mlevene svinjetine ili jagnjetine, pečenih na roštilju sa dodatkom luka i aromatičnih začina, kao i halumipolumeki, sir od ovčjeg ili kozjeg mleka sa manjim udelom kravljeg, koji je pogodan za pečenje, a pošto se ne topi na visokim temperaturama često ga pripremaju na žaru.

Pafos

Grad Pafos, sa tvrđavom Pafos koja je vekovima štitila grad sa morske strane, ponosi se svojim multikulturalizmom i geografskim položajem, nedaleko od Bliskog Istoka i Severne Afrike, služeći se tim karakteristikama za jačanje odnosa među zemljama i kulturama. Pafos je velika otvorena pozornica na kojoj se tradicija kulturnog života na javnim prostorima, duga hiljadama godina, prepliće sa savremenim načinom stvaranja, razmišljanja i življenja.